{"id":370,"date":"2022-10-16T06:12:25","date_gmt":"2022-10-16T06:12:25","guid":{"rendered":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/?p=370"},"modified":"2022-10-16T06:58:04","modified_gmt":"2022-10-16T06:58:04","slug":"vjeronauk-i-mistagogija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/?p=370","title":{"rendered":"Vjeronauk i mistagogija"},"content":{"rendered":"

Vjeronauk i mistagogija<\/h2>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Jedna od zna\u010dajnih tema u procesu evangelizacije, tema je mistagogije. Dodatno na te\u017eini ovaj pojam dobiva u kontekstu nove evangelizacije. Imaju\u0107i u vidu prisutnost katoli\u010dkog vjeronauka me\u0111u tolikom u\u010denicima, \u010dini se potrebnim govoriti o mistagogiji iz perspektive katoli\u010dkog vjeronauka u \u0161koli. Rije\u010d je o pojmu koji tra\u017ei punu pozornost, dostatnu otvorenosti i raspolo\u017eivost svih onih kojima je povjerena slu\u017eba rada s mladim osobama na putu ljudske i vjerni\u010dke zrelosti.<\/strong><\/p>\n

Pojam \u201emistagogija\u201c potje\u010de jo\u0161 iz doba crkvenih otaca, iz prvih stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva. Ovaj pojam ve\u017ee uz dvije rije\u010di \u201emysterion<\/strong>\u201c i \u201eagein<\/strong>\u201c. Prva rije\u010d se odnosi na tajnu ili preciznije otajstvo, a druga rije\u010d na vo\u0111enje ili usmjeravanje. U prenesenom smislu mo\u017eemo govoriti o uvo\u0111enju u svijet tajni, u svijet na granici naravne i kr\u0161\u0107anske spoznaje, u svijet otajstva, darovanosti i novoga \u017eivota u Kristu. Ovaj je pojam bio prisutan i u drugim, nekr\u0161\u0107anskim religijama. Za razliku od kr\u0161\u0107anskog svjetonazora i vjere, u drugim (pretkr\u0161\u0107anskim) religijama mistagogija se odnosi na svijet nedoku\u010divog, onostranog i tajanstvenog dostupnog samo odabranim pojedincima koji posjeduju odre\u0111ene mo\u0107i. Ondje je rije\u010d prvotno o ljudskom \u010dinu i posredovanju tajanstvenih spoznaja, ideja i umovanja. U kr\u0161\u0107anskoj vjeri prvih stolje\u0107a mistagogija se shva\u0107ala kao put prema iskustvu \u017eivoga Boga po daru sakramenata i milosti. Nije rije\u010d o ljudskoj zasluzi i postignu\u0107u, nego o Bo\u017ejem daru i blizini. U procesu mistagogije o\u010dekuje se \u010dovjekova suradnja, anga\u017eman i doprinos, ali inicijativa prvotno dolazi od Boga<\/strong>.<\/p>\n

Stvarnost mistagogije u ranokr\u0161\u0107anskom shva\u0107anju razumljiva je ponajvi\u0161e unutar ustanove katekumenata i evangelizacije. Katekumenat<\/strong> kao trogodi\u0161nja intenzivna priprema odraslih za primanje sakramenata i uvo\u0111enja u \u017eivot vjere i po vjeri, svoj je vrhunac imao u slavlju vazmene no\u0107i, te liturgijskog slavlja kr\u0161tenja, potvrde i euharistije. Nakon slavlja obreda u najsvetijoj no\u0107i u cijeloj godini, slijedilo je razdoblje koje se zvalo \u201emistagogija\u201c. Upravo u ovome vremenu novokr\u0161tenici prolazili su posebne pripreme kroz koje su evocirali iskustva vezana uz liturgiju i sakramente, uz primljene milosti i otajstva. U danima i tjednima koja su slijedila, naj\u010de\u0161\u0107e do svetkovine Pedesetnice, kr\u0161tenici su bili uvo\u0111eni u svijet odrasle i zrele vjere, u svijet osobnog svjedo\u010denja (martirije), u svijet kr\u0161\u0107anske ljubavi i slu\u017eenja bli\u017enjima (dijakonija), u svijet sestrinsko-bratskih odnosa i zajedni\u0161tva ljubljene djece Bo\u017eje (koinonija), te naposljetku u svijet euharistijske gozbe i sakramentalnog slavlja (liturgija). \u017deljelo se potaknuti vjernike na putu otvaranja prema iskustvu, prema darovima Duha, prema konkretizaciji vjere, prema povezivanju vjere i \u017eivota. Temeljna je nakana bila dobro poznavati i \u017eivjeti vjeru, mo\u0107i ju obrazlo\u017eiti i svjedo\u010diti ondje gdje se \u017eivi i djeluje. Mistagog je u kona\u010dnici dragi Bog, ali je uzvi\u0161ena, plemenita i dragocjena slu\u017eba uvo\u0111enja u iskustvo vjere povjerena apostolima, biskupima, prezbiterima, Kristovim vjernicima koji pou\u010davaju i u\u010de.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Sada u 21. stolje\u0107u, pitamo se, koji je doprinos katoli\u010dkog vjeronauka u osnovnim i srednjim \u0161kolama u fenomenu mistagogije, u temeljnoj i bremenitoj sastavnici kr\u0161\u0107anskog uvo\u0111enja u iskustvo vjere i \u017eivota po vjeri. Prije odgovora na ovo slo\u017eeno i aktualno pitanje, treba imati u vidu da se stvarnost mistagogije prvotno doga\u0111a u vjerni\u010dkoj zajednici, u \u017eupi<\/strong>. Za o\u010dekivati je da se doga\u0111a u \u017eupnoj katehezi, u vjerskom odgoju djece i mladih. Ondje, u liturgijskoj i \u017eupnoj zajednici ostvaruje se tako potrebna sinteza i korelacija izme\u0111u sakramenata i kateheze, izme\u0111u ljudskog i vjerni\u010dkog iskustva, izme\u0111u u\u010denja i sazrijevanja u vjeri.<\/p>\n

Treba se upitati, u kojoj mjeri \u017eupna kateheza djece i mladih<\/strong> uklju\u010duje evangelizacijsko-mistago\u0161ku razinu. Uklju\u010duje li kateheza tako potrebno kr\u0161\u0107ansko duhovno iskustvo? Uvodi li u iskustvo vjere i novoga \u017eivota u Kristu? Osje\u0107a li se ljepota i snaga uvo\u0111enja u vjeru i otajstvenu zbilju kakva je bila prisutna u prvim stolje\u0107ima kr\u0161\u0107anstva u praksi katekumenata i drugih oblika odgoja u vjeri? Dodatno je pitanje i problem ukoliko izostaje kateheza koja bi se trebala nastaviti nakon primanja \u2013 slavlja sakramenata kr\u0161\u0107anske inicijacije. U odre\u0111enom broju \u017eupa nedostaje kateheza nakon \u201eprimanja\u201c sakramenata, za mnoge zavr\u0161etka inicijacije u vjeri. Umjesto da upravo sada po\u010dne ono \u201epravo\u201c vrijeme rasta i procvata kr\u0161\u0107anskih vrednota i kvalitete \u017eivota mladih vjernika, doga\u0111a se tu\u017ean \u201eprekid\u201c i \u201erastanak\u201c oko daljnje kateheze \u2013 vjeronauka u \u017eupnoj zajednici.<\/p>\n

Mnogi \u0107e re\u0107i tko zna koliko puta, kako vjeronauk u \u0161koli<\/strong> ne mo\u017ee zamijeniti \u017eupnu katehezu. Razlike su vi\u0161estruke i vi\u0161ezna\u010dne. Nerijetko se nagla\u0161avaju razlike jednog i drugog oblika odgoja i pouke u vjeri. \u010cini se kako u prvome planu vidimo razlike. Ostaje otvoreno pitanje, \u0161to je zajedni\u010dko jednom i drugom obliku vjerske izobrazbe, \u0161to je u temeljima kateheze odnosno vjeronauka? Postoji li u toj zajedni\u010dkoj, temeljnoj stvarnosti ona zbilja koju mo\u017eemo zvati mistago\u0161kom?<\/p>\n

Govor o mistagogiji govor je o vrhuncu ozbiljnog, sustavnog, odgovornog, cjelovitog, istinskog, konkretnog \u2013 \u017eivotnog odgoja u vjeri i za vjeru. Mistagogija se nadovezuje<\/strong> na predevangelizaciju, evangelizaciju, vrijeme odluke i obra\u0107enja, vrijeme \u010di\u0161\u0107enja i prosvjetljenja, vrijeme slavlja odnosno obnove sakramenata kr\u0161\u0107anske inicijacije. Pitamo se, mo\u017ee li mistagogija kao osobno i \u017eivotno uvo\u0111enje u konkretno iskustvo vjere i otajstvene zbilje doga\u0111ati se ukoliko nedostaje temeljno opredjeljenje za \u017eivot u Kristu, za \u017eivot prema Bo\u017ejim zapovijedima, prema u\u010denju Svetog pisma i Crkve, ukoliko nedostaje temeljna motivacija i pou\u010dljivost, temeljna znanja, vjera i otvorenost srca i duha?<\/p>\n

Zaustavljaju\u0107i se na ovim problemskim pitanjima, mo\u017ee se uo\u010diti ili barem naslutiti perspektiva \u2013 sada\u0161njeg i konkretnog vjeronauka u \u0161koli. Mo\u017eda nije realno o\u010dekivati mistagogiju koja izvorno pripada liturgijskoj i \u017eupnoj zajednici, ali je mogu\u0107e i potrebno o\u010dekivati predmet \u2013 konfesionalni katoli\u010dki vjeronauk koji otvara prostor za iskustvo, za vrednovanje, za razmatranje, za suo\u010davanje, za preispitivanje, za novo \u017eivotno i vjerni\u010dko u\u010denje.<\/strong> Mogu\u0107e je i potrebno o\u010dekivati u vjeronauku i \u0161kolskom ambijentu prostor za govor simbola, govor vrednota, govor ljepote, istine i dobrote. Mogu\u0107e je i potrebno o\u010dekivati u vjeronauku specifi\u010dan i jedinstven prostor za predevangelizaciju i evangelizaciju, za hod prema obra\u0107enju i zaokretu prema kvaliteti, prema istinskoj \u010dovje\u010dnosti i pou\u010dljivosti, dobroti i vjeri.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Katkad je te\u0161ko razlu\u010diti i prilagoditi razli\u010dite mogu\u0107nosti i potrebe pojedinih vjerou\u010denika<\/strong> od kojih svatko nosi na vlastit na\u010din razinu ljudskog i vjerni\u010dkog iskustva, razli\u010ditu razinu vjere, motivacije i znanja, razli\u010ditu razinu otvorenosti i pou\u010dljivosti, razli\u010dit odnos prema \u017eupi i sakramentima, prema Bogu, bli\u017enjima i Crkvi. Svima nama vjerou\u010diteljima, koliko je to mogu\u0107e, povjerena je dragocjena, zna\u010dajna, slo\u017eena i odgovorna slu\u017eba navje\u0161taja u suvremenom ambijentu u kojemu \u017eive na\u0161i u\u010denici. Ne zaboravimo da je mnogim u\u010denicima vjeronauk u \u0161koli jedan od rijetkih oblika u\u010denja o vjeri, iskustva molitve, Crkve, sakramenata, obiteljskog i vjerni\u010dkog zajedni\u0161tva, evangelizacije i mistagogije.<\/p>\n

Kada se \u010dini da je evangelizacijsko-mistago\u0161ka dimenzija pou\u010davanja u vjeri prete\u0161ka u vremenima obojenima sekularizacijom i sekularizmom, relativizmom i sinkretizmom, ostaje pouzdanje u Branitelja, otvorenost Duhu Svetome i nadahnu\u0107ima odozgo, otvorenost \u017eivome Bogu \u2013 Mistagogu i U\u010ditelju. Vjera kao i sve u kona\u010dnici je dar milosti. Ipak, o\u010dekuje se na\u0161a suradnja, na\u0161a otvorenost i spremnost za u\u010denje, za promjene, na napredak, za bolji i ja\u010di vjeronauk, za tako potrebnu evangelizaciju \u2013 novu evangelizaciju<\/strong> u ovom na\u0161em prostoru, me\u0111u konkretnim u\u010denicima i bli\u017enjima, me\u0111u povjerenim osobama u sada\u0161njem \u017eivotnom trenutku. Molimo za mudrost, za pou\u010dljivost, poniznost, hrabrost i kreativnost u procesu istinskog vjeronauka, u procesu rasta u vjeri i vrednotama, u procesu duhovne i osobne obnove, u procesu ljep\u0161eg i novog \u017eivota u Kristu.<\/p>\n

dr. sc. Tvrtko Beus<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjeronauk i mistagogija Jedna od zna\u010dajnih tema u procesu evangelizacije, tema je mistagogije. Dodatno na te\u017eini ovaj pojam dobiva u kontekstu nove evangelizacije. Imaju\u0107i u vidu prisutnost katoli\u010dkog vjeronauka me\u0111u tolikom u\u010denicima, \u010dini se potrebnim govoriti o mistagogiji iz perspektive katoli\u010dkog vjeronauka u \u0161koli. Rije\u010d je o pojmu koji tra\u017ei punu pozornost, dostatnu otvorenosti i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-370","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=370"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":382,"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/370\/revisions\/382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ohrabrenje.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}